Održana tiskovna konferencija Županijskog odbora HDZ-a Šibensko-kninske županije

Dana, 28. studenog 2012. godine u prostorijama Županijskog odbora HDZ-a Šibensko-kninske županije održana je tiskovna konferencija u 11,30 sati na kojoj su sudjelovali gospođa Josipa Rimac, gradonačelnica Knina, članica Predsjedništva HDZ-a na Nacionalnoj razini i potpredsjednica Ž.O. HDZ-a Šibensko-kninske županije, župan Goran Pauk, potpredsjednik Ž.O. HDZ-a Šibensko-kninske županije, Josip Begonja-potpredsjednik Ž.O. HDZ-a Šibensko-kninske županije, Nediljko Dujić-gradonačelnik Skradina i potpredsjednik Ž.O. HDZ-a Šibensko-kninske županije i Tomislav Vrdoljak-tajnik Ž.O. HDZ-a Šibensko-kninske županije.

Na početku tiskovne konferencije nazočne predstavnike medija pozdravio je i zahvalio im na odazivu tajnik Tomislav Vrdoljak te istaknuo da su teme tiskovne konferencije Državni proračun za 2013. godinu i porez na nekretnine, nakon čega je riječ dao županu Goranu Pauku. 

Župan Pauk je istaknuo da HDZ nije i ne može biti zadovoljan sa prijedlogom Državnog proračuna za 2013. godinu jer plan predviđa 113,7 milijardi kuna prihoda, a rashoda u visini od 124,5 milijardi kuna uz proračunski deficit od gotovo 11 milijardi kuna. Glavni razlozi proračunskog deficita, istaknuo je Pauk, nisu na žalost investicijski projekti, već novi rashodi proračuna, poput uplate u proračun Europske unije, rasta kamatnih troškova i sanacije brodogradnje- što znači odljev novca u inozemstvo. Točnije stanje u državi se neće promijeniti, neće se preokrenuti loši trendovi, kao što se ni investicije ne mogu pokrenuti u nerestrukturiranim državnim tvrtkama koje posluju u gubicima. Cijela porezna reforma, odnosno porezna agresija na građane stihijski se vodila, svaki mjesec radile su se porezne izmjene koje jedna s drugom nemaju veze. Povećanje PDV-a na 25% označio je mjesec, dva dobrog punjenja proračuna, ali nakon toga krenuo je pad potrošnje jer ljudi iz mjeseca u mjesec raspolažu sa sve manjim dohotcima. Napominjem da će biti teško ostvariti plan o rezanju rashoda za zaposlene od 2,3 milijarde kuna, a pesimističan sam i u prognozi o prihodima, gdje se može iščitati još veći pritisak na smanjenje raspoloživa dohotka zbog poreznog opterećenja što će dovesti do još većeg siromašenja građana. 

Predviđenim smanjenjem rashoda za zaposlene doći će u pitanje i funkcioniranje Šibensko-kninske Lučke uprave i Obiteljskog centra Šibensko-kninske županije i drugih institucija na koje se to direktno odnosi. 

Proračun 2013. godine očito će ponoviti tekuću 2012. godinu što navodi na zaključak da se reforme ponovno odgađaju, deficit raste, a drugu godinu zaredom računa se na privatizaciju kao sigurni izvor prihoda za krpanje proračunskih rupa, uz dodatno prebacivanje otprilike 4 milijarde kuna iz džepa građana kroz rast poreza i inflaciju. Posebno smo nezadovoljni i zabrinuti što su sredstva za decentralizirane funkcije u 2013. godini smanjena za 355 milijuna kuna, a tim smanjenjem će biti direktno ugroženo zdravstvo, školstvo i socijala-istaknuo je Goran Pauk. 

Nakon županovih kritika na proračun 2013. godine medijima se obratio gospodin Josip Begonja te istaknuo kako deficit raste. Kada se ubroji sve skupa, jedino će davanje autocesta u koncesiju pokriti rupe koje se otvaraju u proračunu. U proračunskom je planu 3 milijarde kuna prihoda od privatizacije, a očekuje se da će se toliko dobiti od prodaje Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i dijela turističkog portfelja u državnom vlasništvu, no ni to neće biti dovoljno pa će ova Kukuriku vlast nastaviti rasprodaju nacionalnog blaga čuvajući svoje fotelje i socijalni mir. Problem je što ministar Linić nije sastavio proračun koji potiče razvoj gospodarstva, nego proračun koji se vodi knjigovodstvenom logikom i političkom demagogijom. Uz veći deficit proračuna trebat će i veće zaduženje, ali na žalost uz veće kamate zbog sve veće premije rizika za Hrvatsku koja vapi za strukturnim promjenama, koje ova Vlada nije u stanju provesti. Kako možemo govoriti o napretku, istaknuo je Begonja, kada Vlada umjesto savjetnika za investiranje u našu zemlju, plaća samo savjetnike za prodaju nacionalnog blaga: 80 mil za HAC, 10 mil za prodaju HPB-a te 1 mil za prodaju CROATIA osiguranja. 

Nediljko Dujić, gradonačelnik Skradina istaknuo je kako ova Vlada unazad godinu dana koliko je na čelu Države, samo uvodi porezne namete građanima i time ih osiromašuje. Zabrinjavajuće je da u ovome trenutku u Hrvatskoj imamo oko 330 000 nezaposlenih, a predviđa se da će se ta brojka uskoro popeti na 360 000. Niti jedan projekt investiranja nije započet unazad godinu dana. Ova Vlada ne zna odgovoriti na izazove koji se danas stavljaju pred nju-zaključio je Dujić. 

Nakon Dujićevih riječi, gradonačelnica Knina i članica Predsjedništva HDZ-a gospođa Josipa Rimac je istaknula kako je 22. studenog 2012. godine u Banskim dvorima predstavljen Zakon o porezu na nekretnine. Unatoč činjenici da je isti dugo najavljivan, sama njegova prezentacija nije dala odgovor na brojna pitanja koja će proizvesti njegova primjena u praksi. Prije upuštanja u bilo kakvu analizu valja se upitati hoće li novi Zakon biti ustavan, s obzirom da su odlukom Ustavnog suda iz 2007. godine ukinuta tri poreza kao neustavna- porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište, neizgrađeno građevinsko zemljište i neiskorištenu poduzetničku nekretninu. Fiskalni registar s utvrđenim vrijednostima svih nekretnina trebao bi biti uspostavljen do 1. travnja 2013. godine, istaknula je Rimac, kada je planirano da Zakon stupi na snagu, što nije realno očekivati, kako zbog dodatnog opterećenja i edukacije poreznih službenika, tako i zbog činjenice da bi osim Porezne uprave u njegovu ustrojavanju morale biti uključene i jedinice lokalne samouprave i Državna geodetska uprava. Kako se prema nekim podacima radi o utvrđivanju vrijednosti za 14,5 milijuna katastarskih čestica zaista je teško očekivati kvalitetnu i sustavnu uspostavu fiskalnog registra, što će opet sa sobom povući gomilu žalbi poreznih obveznika koje će se morati rješavati. Predloženi Zakon ukinut će strogo namjenske komunalne naknade i zamijeniti ih porezom na nekretnine kao nenamjenskim prihodom jedinica lokalne samouprave, što će otvoriti pitanje održavanja kvalitete i financiranja postojećih komunalnih usluga. Jedinice lokalne samouprave u ovom trenutku zasigurno uopće nemaju niti mogu imati predodžbu o prihodu koji mogu očekivati s naslova poreza na nekretnine koji tek treba odrediti. Ista neizvjesnost vrijedi i za porez na neiskorištene nekretnine koje posjeduju gradovi i općine, a koji će biti prihod državnog proračuna-zaključila je Josipa Rimac.